Ihre Browserversion ist veraltet. Wir empfehlen, Ihren Browser auf die neueste Version zu aktualisieren.

Safeta ObhodjasSafeta Obhodjas

BHDININFODESK - Namik Alimajstorović

Veröffentlicht am 29.05.2021

Djela književnice Safete Obhođaš (Obhodjas) iz Njemačke su najčitanija u bibliotekama u BiH – BHDINFODESK

Zaista sam zahvalna uredniku Namiku Majstoroviću što je na WEB-u za dijasporu našao i prostor za predstavljanje mog književnog rada. Ovo je tekst a na DESK-u se nalaze još moja fotografija i naslovnica najnovijeg romana.

 

Književnica Safeta Obhođaš (Obhodjas) dugi niz godina živi i piše u dijaspori, za one koji ne znaju vaš opus predstavite se čitaocima BHDINFODESKA. 

Safeta:

Rođena sam i živjela na Palama pored Sarajeva sve do svoje četrdesete godine. U Sarajevu sam se školovala, radila i počela objavljivati svoje prve literarne radove. U to vrijeme žene su rijetko pisale prozu, a skoro nikako o samima sebi, o svojoj ulozi u društvu i porodici. A ni moje muške kolege nisu pisali o vremenu u kojem su živjele generacije poslije Drugog svjetskog rata. I sama sam nosila sav onaj teret, kojeg su inače nosile naše žene, zaposlene majke, supruge, snahe, kćerke, i stvarno ne znam kako mi je uspijevalo naći vremena da pored toga stvaram malo literarno ogledalo života žene u onom vremenu lažnih ideala. Bilo je i nekih nagrada. Nije potrajalo dugo.

Došla je 1992. godina, srpski nacionalisti su preuzeli vlast na Palama, odatle koordinirali napade na Sarajevo, a Bošnjaci su bili prisiljeni napustiti rodno mjesto, često i domovinu. Moja porodica i ja smo, više srećom nego pameću, dospjeli u Njemačku. Kad sam se ohavizala, počela sam danonoćno učiti teški njemački jezik i već poslije nekoliko godina nastavila sa književnim radom, sada na dva jezika, njemačkom i bosanskom. Prva priča koju sam napisala na njemačkom bila je „Džamilin uzor“, čitaoci je mogu naći na internetu www.safetaobhodjas.de i na engleskom jeziku. U Njemačkoj sam završila roman „Šeherzade u zemlji dugih zima“, koji je i danas jako aktuelan i tražen. Slijede druge knjige o problemima doseljeništva u Njemačku. To je jako težak teren, pun zamki, ali sam se održala, internet je svjedočanstvo o tome.

 

Po informacijama sa kojima raspolažemo vaše knjige su najčitanije u  bibliotekama u BiH, kako to objašanjavate.

 Safeta :

 Mnogi naši autori, 99% muškarci, koji su se zbog rata ili neimaštine, našli u dijaspori, ostvarili su put da se sa svojim djelima vrate u domovinu, da budu i pozvani i priznati. Nisam bila te sreće, niti su me pozvali niti su me priznali, jedno vrijeme su me čak i napadali ... Zašto je to tako, lahko je objasniti, zato što sam žena, našu kulturnu scenu nikad nije interesiralo stvaralaštvo žena, ni prije one drugove, ovu novu gospodu još manje. Kao žena, zna se koje moraš imati atribute da bi te primijetili, o čemu i kako pišeš, to nikome nije važno ... Zaboravimo. Izdavačka kuća „Bosanska riječ“ i moj još prijeratni drugar Šimo Ešić su vjerovali u moja djela, pa su jednu za drugom, objavili šest mojih knjiga i prodali ih bibliotekama. Prošle godine je to bio roman „Opori su bili plodovi u Goetheovom voćnjaku.“ Prvo mi je pisala studentkinja Dina D. o tome da je u biblioteci u Sarajevu dugo morala čekati na moju knjigu „Žena i kalem – lik žene u usmenoj literaturi Bošnjaka.“ Nisam razumjela, zašto dugo ... Onda mi je pisala nastavnica Vahida Kovač, pitala me kako može doći do mojih knjiga, jer biblioteke imaju liste čekanja na moje knjige ... Ona mi je objasnila da je način na koji ja pišem vrlo blizak čitaocima, jer su moje knjige ogledalo našeg vremena i mladih generacija. Onda sam bila u kontaktu sa Senadom Čišijom, direktorom veoma angažirane Biblioteke u Kaknju, i on me izvjesti o velikoj čitanosti mojih knjiga ... Kroz takve i slične E-mailove dobih obavijest da me čitaoci nipošto ne ignorišu, a kako je do toga došlo, ja zaista ne znam ... Možda su pomogli socijalni mediji, koje ja ne koristim. Znate, moje teme su vrlo osjetljive, muslimani u Evropi. A i Balkan je Evropa, zar ne!“

 

Gdje naši ljudi mogu nabaviti vaše knjige

 Safeta:

 Kao što već rekoh, Izdavač iz Tuzle „Bosanska riječ“ ili „Lijepa riječ“  objavio je šest mojih knjiga: „Šeherzade u zemlji dugih zima“, „Legende i prašina“, „Trbušna plesačica“, „Turkonijemac u bosanskom ofsajdu“, „Žena i kalem – lik žene u usmenoj literaturi Bošnjka“ i ovaj posljednji o Goetheovom voćnjaku, sve se može naći u internetu ali i poručiti preko E-mail adrese Šimo Ešić lijepariječ@t-online.de . Čitaoci su mi pisali da su moje knjige dobijali i preko knjižare „Svjetlost“ u Sarajevu. A na njemačkom jeziku: obradovalo bi me ako bi mi se neko javio i upitao za neku knjigu.

 

 

Cookie-Regelung

Diese Website verwendet Cookies, zum Speichern von Informationen auf Ihrem Computer.

Stimmen Sie dem zu?