Ihre Browserversion ist veraltet. Wir empfehlen, Ihren Browser auf die neueste Version zu aktualisieren.

Safeta ObhodjasSafeta Obhodjas

Safeta Obhodjas, autorica na bosanskom i njemačkom, Sargon Boulus, pjesnik na arapskom i engleskom jeziku

Veröffentlicht am 01.03.2021

Legende i prašina - na islamsko-hrišćanskim stazama srca

 Journal of Ecumenical Studies

Vol. 44, No. 3 (Summer, 2009)

 Book Review

 Dr. Prof. Allen Podet

State University College, Buffalo, NY

 

Poštovani čitaoci,

knjigu-mozaik "Legende i pirašina", koju sam pisala sa Sargonom Boulusom, arapskim pjesnikom, hrišćanskog porijekla, na bosanskom je objavila "Bosanska riječ", Tuzla, prije skoro dva desetljeća. Knjiga nikad nije izgubila na aktualnosti. Jedini prikaz te knjige napisao je prof. Allen Podet, koji je inače Jevrej.

Njegova revija je  objavljena u Žurnalu za ekumenske studije, u junu 2009. godine. Profesor Podet je knjigu čitao na njemačkom, a prikaz je napisao na engleskom jeziku. Na bosanski prevela autorica.

 U ovoj knjizi je autorica Safeta Obhođaš zajedno sa pjesnikom Sargonom Boulusom stvorila jednu literarnu arabesku ili jedan literarnu igru, u kojoj i jedno i drugo pišu o istim temama, kao što su naprimjer: mentorstvo, knjige, Epos o Gilgamešu, obrazovanje u mladosti, čak i konfrontacija sa policijom. Sargon Boulus, rođen u Iraku 1944., a umro u Berlinu 2007. godine, bio je hrišćanski Arap a poticao je iz ugrožene hrišćanske sekte Asiraca, malog  naroda koji je sačuvao svoj jezik. Boulus je iz Iraka konačno otišao u Bejrut, jer je Liban hrišćanima na Bliskom istoku pružao više sigurnosti i mogućnosti. On je bio pjesnik koji je razbio klasičnu formu arapskog pjesništva i kreirao drugu vrstu arapske poezije, u to vrijeme potpuno novu i uzbudljivu, koja mu je omogućila izlazak na internacionalnu pjesničku scenu. Prvo se priključio umjetničkoj zajednici u New Yorku, zatim u San Francisku, gradu u kojem je živio četrdeset godina. Tu je po dolasku postao i pripadnik takozvane “Beat” generacije, koja je se isticala u svojim političkim protestima. Boulus je na arapski jezik preveo dosta američkih pisaca,   da spomenemo samo imena nekih od njih: Allen Ginzeberg, Ezra Pound, Sylvia Plath, ali i stariju englesku poetiku. Njegov rad u knjizi “Legende i prašina” ima u svom fokusu sučeljavanje hrišćana i muslimana ali i to kako se te dvije religije međusobno odnose, odnosno dopunjavaju. Ali on će ostati najviše zapamćen po njegovoj revolucionarnosti u arapskoj poeziji, gdje je njegov uticaj i u savremenosti i dubok i ekstenzivan.

 

Safeta Obhođaš je muslimanka i književnica iz Bosne i Hercegovine. Rođena je 1951. u gradiću Pale u blizini Sarajeva, odrasla je u Bosni i Hercegovini i završila studij na Univerzitetu u Sarajevu. Tu je počela i pisati radio-drame, priče i tekstove, u kojima je tematizirala žensku sudbinu i probleme sa kojima se susreću žene u društvu. Njena Bosna i Hercegovina je u posljednjih pedeset godina u neprestanom previranju, u kojoj od religijskih etničkih i kulturnih raznolikosti sa nastaje jedno fascinantno društvo, ali njihova neprestana borba istovremeno kulminira u uništavanje i ubijanje. Nakon što je autorica 1992. godine bila prisiljena napustiti zemlju i poći u izbjeglištvo, nastanila se u Njemačkoj, u gradu Wuppertalu, gdje objavljuje najviše na njemačkom, a samo ponekad na bosanskom jeziku. Njen pristup u ovoj knjizi ili uopće u literaturi je neposredno posmatranje izabranih karaktera, analiza njihovog života i njihovih postupaka i to sa puno simpatije. Njen karakteristični humor je saosjećajan i nije nikada okrutan.

Ova knjiga ostavlja dojam ljubavnih pisama iz različitih kultura, sa dubokoumnim pogledima iz jedne tradicije u onu drugu. Ona također  fascinira svojim kontrastima i predstavlja posebno uspješnu inter-kulturnu saradnju.

 

U drugom dijelu se nalaze odlomci iz knjige, zapravo naši dijalozi, koji su otvarali nova poglavlja naših sjećanja.

 

Mala šetnja kroz Schöppingen

(kraj maja 1998.)

SARGON : Kakva je ovo Šparkasse, kad se u njoj ne može razmijeniti više od 20 dolara.

SAFETA : Nije ovo neka velika gradska nego mala provincijska banka za sitne razmjene, budi zadovoljan što si i to dobio. A sad, kad smo obavili tvoje ›novčane transakcije u gotovini‹, mogu te ostaviti samog da razmišljaš kako ćeš potrošiti toliki novac. A ja odoh dalje, u poštu kod ›Steiner-a‹.

SARGON : Idem i ja s tobom. Hajdemo ovuda kroz park, bliže je.

SAFETA : Ti ovdje poznaješ sve puteve, ti si već starosjedilac u ovom selu. Kroz park još nisam prošla.

SARGON : I meni je ovo prvi put. Hej, kakvo je ovo drvo? Nevjerovatno, pa to je drvo iz mog djetinjstva, samo što nije naraslo veliko, neki čudan tut-patuljak.

SAFETA : Kako si rekao? Tut? Nije tut, nego dud. I ja sam u djetinjstvu imala svoje dudove. Samo što nisu, zbog nadmorske visine rasli u mom selu. Dudinje sam brala kad sam išla kod nane u Sarajevo.

SARGON : Dud!? U mom arapskom jeziku to je tut. A tut isto znači i crv, crvić na kojeg se love ribe.

SAFETA : Šta me briga kako je u tvom arapskom jeziku, u mom slavenskom je dud.

SARGON : Ali vi ste to preuzeli iz našeg jezika, samo naravno pogrešno.

SAFETA : Kod nas je crv crv, a dud dud. Dud zvuči puno ljepše od tvog tut, mi Slaveni imamo osjećaj za ljepotu jezika.

SARGON: Vaša riječ je za nas smiješna, ali neka ti bude … Siguran sam da su vaša stabla bila isto ovako kržljava, kao ovaj njemački patuljak. Da znaš kako su veliki i slatki bili naši dudovi na obali onog jezera u gradiću Al-Habbaniya …

 

Knjige

(sredina januara 1999.)

SAFETA : A to si ti, već sam i zaboravila da si trebao doći.

SARGON : Ja nikad ne zaboravljam dogovoreno.

SAFETA : Samo što zaboraviš na vrijeme, zakasnio si dva sata, sastanak je bio zakazan u osam. Ko počinje raditi u deset sati naveče?

SARGON : Zamisli da radiš treću smjenu.

SAFETA : Nikad nisam radila treću smjenu, rekla sam ti, moje vrijeme je dan.

SARGON : Čovjek nije mašina da radi uvijek jedno to isto. Dobro je unijeti neke promjene u život.

SAFETA : Ti mi to kažeš! A ja sam to isto htjela reći tebi. Što ne pokušaš jednom ustati prijepodne, kao sav normalan svijet?

SARGON : Ko ti je rekao da ja mogu biti normalan?

SAFETA : Ko je tebi rekao da ja mogu zamijeniti noć za dan.

SARGON : Dobro, izvini, nisam mogao doći prije, imao sam posjetu. Ali tek je deset sati, ponoć je još daleko. Možemo početi.

SAFETA : Ko su ti bili gosti?

SARGON : Moji Asirci, jedan mladi pjesnik i njegovi prijatelji.

SAFETA : Za promjenu malo mentorskog rada.

SARGON : Uvijek je zadovoljstvo pomoći.

SAFETA : Kako si mu pomogao?

SARGON : Pročitao mi je neke svoje pjesme, pa sam mu rekao nekoliko rečenica, ne direkto o pjesmama …

SAFETA : Ne direktno o pjesmama, nego o tome šta pjesnik radi sa jezikom. Ako zaista želi postati pjesnik, mora otvoriti svoju pjesničku radionicu i …

SARGON : Raditi svakog dana, uporno, tražeći nove oblike, zvukove, otkrivati nova značenja riječi …

SAFETA : Ne, molim te, ne dalje, zaustavi se … Večeras sam čvrsto odlučila da te ne pustim da govoriš šta ti padne na pamet. Dosta mi je tvojih beskrajnih asocijacija.

SARGON : Imaš pravo, dogovorili smo se da odredimo temu. O čemu smo nas dvoje trebali večeras govoriti?

SAFETA : O knjigama, ali na drugi način. Ali, pazi, molim te, ne udaljavaj se od teme, odgovaraj na pitanja …

SARGON : Pa ja uvijek odgovaram samo na pitanja.

SAFETA : Na ona koja ti nisu postavljena. Opet te moram upozoriti, ne treba nam više materijala, imamo ga brdo. Trebamo detalje, kockice za popunjavanje.

SARGON : Imaš li već neki okvir.

SAFETA : Sjećaš se, to si mi pričao prošlog ljeta. O knjigama koje su te pratile na tvom putu u Ameriku. Ali možeš početi i prije, o tvojoj lektiri u Kirkuku i Bagdadu.

 

Cookie-Regelung

Diese Website verwendet Cookies, zum Speichern von Informationen auf Ihrem Computer.

Stimmen Sie dem zu?